Monika Posredovanje - Podrška



Baza znanja - Carina

Osnovno o carini:

 

Hrvatska:
- Kada se kupuje roba iz zemalja koje su članice EU, nema plaćanja carine i PDV-a. 

- Kada se kupuje roba iz zemalja izvan EU-a: carine i PDV-a su oslobođene pošiljke vrijednosti do 160 kn (osim alkohola, duhana i parfema). Pošiljke u vrijednosti od 160 kn do 150 eura, oslobođene su carine, ali se plaća PDV. Pošiljke iznad 150 eura - plaća se carina i PDV. 

Bosna i Hercegovina:
- Roba u iznosu do 50 KM ne podliježe carinjenju

Srbija:
- Roba u iznosu do 50 € ne podliježe carinjenju ali je moguće da se mora platiti PDV u iznosu od 20%


 

Naručeni proizvodi se šalju svaki zasebno. Troškove carinjenja snosi kupac, a mi obavljamo papirologiju oko carine i pomažemo da sve prođe u najboljem redu. Iznos carinske tarife je 0-14% (ovisno o predmetu) i uz to se plaća porez 25%.

*Carini se osnovna cijena proizvoda + njegova poštarina. Ostali troškovi se ne carine. 

*Uvoz kopija poznatih marki nije dozvoljen te je moguće spaljivanje takvih proizvoda od strane carine.

Carine za ostele zemlje možete pogledati na: LINK

 


 

 

 

Detaljnije za RH:

INFORMACIJE ZA FIZIČKE OSOBE

           

Oslobođenja u poštanskom prometu

Pošiljke koje fizička osoba iz inozemstva besplatno šalje fizičkoj osobi u RH

Pošiljke koje fizička osoba iz inozemstva besplatno šalje fizičkoj osobi u Republici Hrvatskoj vrijednosti do 300,00 kunaoslobođena je plaćanja carine i PDV-a, pod uvjetom da pošiljke nisu komercijalne naravi (predmet kupoprodaje ili namijenjena daljnjoj prodaji).

Dakle, navedeno oslobođenje se ne odnosi na pošiljke koje su predmet kupoprodaje (npr. naručivanje putem interneta).

Roba čija vrijednost prelazi 300,00 kuna, podliježe obračunu carinskog duga.

Ako se radi o jednom predmetu koji je vrijednosti veće od 300,00 kuna, mora se obračunati davanja na ukupnu vrijednost robe (predmeta), obzirom da jedan predmet nije djeljiv. Međutim, ako pošiljka sadrži više raznovrsnih predmeta, može se primijeniti oslobođenje na robu koja je vrijednosti do 300,00 kuna, a na ostalu robu se obračunava carina i PDV.

Pošiljke zanemarive vrijednosti (do 160,00 kuna)

Roba zanemarive vrijednosti (roba čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 160,00 kuna) sadržana u pošiljkama koje se iz inozemstva izravno šalju primateljima u Republici Hrvatskoj, oslobođena je od plaćanja carine i PDV-a. Ta se roba ne podnosi carinarnici. Navedeno oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, parfeme i toaletne vode.

Ukoliko se radi o jednom predmetu veće vrijednosti od navedene, obzirom da je roba nedjeljiva, moraju se obračunati uvozna davanja na cjelokupnu vrijednost predmeta.

Pod vrijednosti pošiljke od 160,00 kuna smatra se samo vrijednost robe, ako su troškovi dopreme razdvojeni od cijene same robe. Ukoliko je roba kupljena sa dopremom i nije razdvojen dio koji se odnosi na dopremu od same vrijednosti robe, ukupan iznos uzet će se kao vrijednost pošiljke.

Knjige

Knjige koje u carinsko područje Republike Hrvatske uvoze fizičke osobe u poštanskom prometu, ne podliježu carinskom nadzoru, već se smatra da su u trenutku kad su unesene u carinsko područje deklarirane za puštanje u slobodni promet.

Kada su u pitanju knjige, propisano se odnosi isključivo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu propisima o PDV-u.

Postupak carinjenja u poštanskom prometu

Posebno se naglašava da sve pošiljke robe, vrijednosti veće od 160,00 kuna, koje dolaze iz inozemstva od pravnih osoba, kao i sve pošiljke koje su predmetom kupoprodaje (dakle koje se plaćaju), podliježu obvezatnom obračunu carine i PDV-a.

Fizičke osobe mogu naručivati i kupovati robu isključivo za osobne potrebe, dakle, robu nekomercijalne naravi – koja nije namijenjena za daljnju prodaju, ili za obavljanje neke profesionalne djelatnosti. Vrijednost robe pri tome nije od važnosti.

Pod nekomercijalnom robom se smatraju pošiljke:

  • koje su povremene naravi
  • koje sadrže robu isključivo namijenjenu osobnoj uporabi primatelja i njegove obitelji, a koja po vrsti i količini upućuje da se ne radi o komercijalnoj robi

Dokumenti za carinjenje

Kada fizička osoba prima poštansku pošiljku koja podliježe carinjenju može se podnijeti jedna od ovih isprava:

  • poštansko - carinska deklaracija ili
  • jedinstvena carinska deklaracija (JCD).

a) Poštansko – carinska deklaracija

  • ispostavlja se putem Poštanskog ureda, te nije potrebno angažirati ovlaštenog carinskog otpremnika – špeditera
  • može se podnijeti u slijedećim slučajevima:
  • za robu vrijednosti veće od 300,00 kuna, koja se besplatno šalje fizičkim osobama u RH od fizičkih osoba iz inozemstva, koja podliježe obračunu carinskog duga
    • u navedenom slučaju predmetnu robu nije potrebno razvrstavati prema tarifnim brojevima Carinske tarife, već je moguće primijeniti jedinstvenu stopu carine od 10% na ukupnu carinsku vrijednost robe koja podliježe obračunu carinskog duga
  • kada fizičke osobe primaju (odnosno kupuju) iz inozemstva nekomercijalnu robu - za osobne potrebe ili potrebe njihovog kućanstva, vrijednosti do 5.000,00 kuna
    • roba koja je predmetom kupoprodaje se obvezno razvrstava prema tarifnim brojevima Carinske tarife, uz primjenu stopa carine propisane za pojedini tarifni broj

b) Jedinstvena carinska deklaracija (JCD)

  • JCD podnosi primatelj pošiljke ili u pravilu ovlašteni carinski otpremnik – špediter, kojeg primatelj ovlasti, a na temelju prethodne obavijesti carinarnice putem Poštanskog ureda carinjenja da se u roku 8 dana podnese JCD i propisane isprave;
  • podnosi se u slijedećim slučajevima:
  • kada fizička osoba u poštanskom prometu prima (i carini) robu nekomercijalne naravi u vrijednosti većoj od 5.000,00 kuna
  • kada fizička osoba prima (i carini) robu nekomercijalne naravi koja dolazi putem neke od kompanija brze dostave, bez obzira na vrijednost (dakle, roba vrijednosti            veće od 160,00 kuna - pošiljke zanemarive vrijednosti).

Obračun carinskog duga

Carinska vrijednost

U postupku carinjenja robe, neovisno da li se ono obavlja putem poštansko-carinske deklaracije ili jedinstvene carinske deklaracije, utvrđuje se carinski dug koji je potrebno platiti.

Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinsku vrijednost robe čini njezina transakcijska vrijednost tj. najčešće cijena iz računa o kupoprodaji robe odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja je predmet postupka carinjenja, ali uz prilagodbu troškova propisanih Carinskim zakonom. To podrazumijeva da se svi troškovi koji su vezani uz tu robu uključuju u carinsku vrijednost, kao npr. troškovi prijevoza i osiguranja robe, ambalaže, licence i dr. (u poštanskom prometu dakle, u pravilu, troškovi poštarine).

U slučaju da ne postoji račun ili kupoprodajni ugovor ili dokumentacija nije vjerodostojna, carinski će djelatnik izvršiti procjenu vrijednosti temeljem ostalih metoda propisanih carinskim propisima i to najčešće usporedbom s istovjetnom ili sličnom robom uvezenom u isto ili približno isto vrijeme.

Račun   

U slučaju ako poštansku pošiljku ne prati račun, carinski djelatnik će primatelju uputiti poziv za dostavu računa ili druge isprave kojom se dokazuje plaćanje te robe.

Kada je u pitanju kupovina putem ebay-a, kao isprava u postupku carinjenja može se priložiti i račun ebay-a, ali samo uz uvjet da isti sadrži sve osnovne elemente računa (naznaka kupca i prodavatelja, opis robe, plaćena cijena, način plaćanja i dr.). Također, u poštanskom prometu česti su slučajevi da prilikom Internet kupovine nema računa te, s obzirom da je riječ o kupoprodaji između fizičkih osoba, mogu biti priložene različite isprave (to uključuje i računalni ispis online plaćanja i međunarodnu poštansku deklaraciju). U oba slučaja, ukoliko ne postoji sumnja u vjerodostojnost podataka naznačenih na računu i na drugim ispravama koje su priložene (ocjenjujući jesu li odnosne isprave dovoljan dokaz o tome koliko je izvršeno plaćanje), carinska služba će utvrditi carinsku vrijednost temeljem cijene stvarno plaćene ili plative za robu

Carinski dug

Za robu koja podliježe postupku carinjenja, carinski dug koji se obračunava čine:

  • carina,
  • poseban porez u slučaju ako se radi o robi koja podliježe tom porezu i
  • porez na dodanu vrijednost.

Na utvrđenu carinsku vrijednost robe obračunava se carina po stopi propisanoj sukladno Uredbi o carinskoj tarifi, i ovisi o vrsti konkretne robe koja se uvozi.

Također se obračunava i poseban porez odnosno trošarina, ukoliko se radi o robi koja podliježe obračunu posebnog poreza, odnosno trošarine (duhanski proizvodi, alkohol, kava, luksuzni proizvodi i sl.). Porezna osnovica za obračun posebnog poreza propisana je svakim posebnim Zakonom o posebnom porezu na određenu robu, odnosno Zakonom o trošarinama. Tako je npr. za kavu propisana osnovica za obračun kilogram neto težine kave, za luksuzne proizvode to je prodajna vrijednost proizvoda itd

Na carinsku vrijednost uvećanu za iznos carine (ako je propisana) i za iznos trošarine (ako je propisana) obračunava se porez na dodanu vrijednost (PDV) po stopi od 25%.

Stope carine sukladno Uredbi o carinskoj tarifi za 2011. godinu se kreću od stope „slobodno“ (0%)  do 14%

Podrijetlo pošiljaka

Proizvodi koje u mali paketima  pojedinac šalje pojedincu ili koji čine osobnu prtljagu putnika prihvaćaju se  kao proizvodi s podrijetlom  iz zemalja s kojim je RH potpisala Ugovore o slobodnoj trgovini i na iste će se primijeniti snižena stopa carine. Navedeno se odnosi na robu koja se uvozi i koja je podrijetlom iz zemalja članica EU, EFTA-e, CEFTA-e i Turske, a ostvaruje se  i   bez podnošenja dokaza o podrijetlu, pod uvjetom da takvi proizvodi nisu trgovačke naravi , da su deklarirani kao proizvodi koji zadovoljavaju zahtjeve  o pravilima podrijetla i  da ne postoji sumnja u  istinitost takve izjave. Navedena izjava može se unijeti u carinsku deklaraciju CN 22 /CN 23 ili na list papira koji se prilaže toj ispravi. Ukupna vrijednost takvih proizvoda ne smije preći 500 eura.

Za poštanske pošiljke komercijalne naravi (primjerice naručene i kupljene putem interneta) potrebno je u svrhu primjene snižene stope carine  priložiti dokaz o podrijetlu: certifikat EUR-1 ili izjavu na računu za pošiljke vrijednosti do  6000 eura.

Ostali troškovi postupka

Osim carinskog duga (carina, PDV i eventualno trošarina) – koje obračunava i naplaćuje carinska služba i koji su prihod Državnog proračuna, kod uvoza robe putem poštanskih pošiljka ili pošiljaka koje se dopremaju putem kompanija brze dostave, mogu nastati i dodatni troškovi za uvoznika (primatelja pošiljke).

Ti dodatni troškovi su uobičajeno troškovi poštanskog posredovanja, manipulacija s robom, troškovi otpremnika za ispostavljanje carinske deklaracije (ako je propisano) i drugi troškovi koje naplaćuje pošta, kompanije brze dostave te otpremnici, odnosno druge pravne osobe koje vrše dopreme robe iz inozemstva i/ili ispostavljanje deklaracije .

Ti troškovi su propisani tarifama i cjenicima navedenih osoba, te ih carinska služba ne obračunava, ne naplaćuje i na njih nema utjecaja.

Stoga, savjetujemo građanima da se prije naručivanja robe iz inozemstva uz korištenje različitih web servisa, cjelovito i iscrpno informiraju o uvjetima pružanja usluga prijevoza, dopreme i posredovanja u carinjenju takve robe i poglavito cijenama pružanja takvih usluga, kod kompanija putem koje će roba biti dostavljena.

Prigovor na utvrđenu carinsku vrijednost i obračun carinskog duga

Prilikom uručenja poštanske pošiljke i naloga za plaćanje primatelju, djelatnik pošte dužan je primatelju pošiljke staviti na uvid Poštansku carinsku deklaraciju, te ga uputiti da prije preuzimanja pošiljke može pisanim putem zahtijevati od carinarnice dostavu obrazloženog rješenja o načinu utvrđivanja carinske vrijednosti.

Dakle, ako se primatelj poštanske pošiljke ne slaže sa carinskom vrijednošću robe utvrđenom od strane carinske službeima pravo zahtijevati od nadležne carinarnice dostavu obrazložene odluke o načinu određivanja carinske vrijednosti robe. Tada je primatelj pošiljke, prilikom uručenja pošiljke i naloga za plaćanje, dužan neotvorenu pošiljku vratiti djelatniku pošte, radi njezinog podnošenja na ponovnu carinsku provjeru, zajedno sa svim priloženim ispravama i dokumentima, te dokazima o transakcijskoj vrijednosti robe.

Na pisani zahtjev primatelja pošiljke carinarnica je dužna donijeti obrazloženo rješenje o načinu određivanja carinske vrijednosti robe odnosno pravilno utvrditi carinski dug.

Na rješenje carinarnice primatelj pošiljke ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa ovrhu rješenja.

Poštanske pošiljke koje fizičke osobe otpremaju u inozemstvo

Poštanske pošiljke koje se otpremaju u inozemstvo, a podliježu obvezi podnošenja carinarnici, mogu se predati izravno Poštanskom uredu carinjenja ili svakom drugom poštanskom uredu. Robu prate propisane poštanske isprave.

Ukoliko navedena pošiljka sadrži robu:

  • komercijalne naravi bez obzira na vrijednost, ako to čini dio uzastopnih pošiljaka,
  • za koju se zahtjeva povrat plaćene carine ili drugih davanja,
  • koja je predmet ograničenja, zabrane ili posebno propisanih formalnosti

obavezno se podnosi jedinstvena carinska deklaracija (JCD).

INFORMACIJE ZA PRAVNE OSOBE

Kada poštansku pošiljku prima pravna osoba u Republici Hrvatskoj tada se za pošiljku podnosi jedna od sljedećih isprava: izjava ili Jedinstvena carinska deklaracija.

Izjava se podnosi isključivo kod uvoza: knjiga, uzoraka robe i reklamnog materijala, pod uvjetom da se radi o robi čija ukupna vrijednost po pošiljci ne prelazi 3.000,00 kuna, da se ne radi o uzastopnim pošiljkama, i da roba nije predmet ograničenja, zabrana ili posebno propisanih formalnosti.

Propisano se odnosi samo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 10a. točka c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 57. stavak 1. točka c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Da bi se navedeno moglo primijeniti na uzorke robe i reklamni materijal isti moraju odgovarati uvjetima iz članka 32. i 33. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, te članku 12. stavku 1. točki 14. i 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Pojedinačni uzorak mora biti beznačajne vrijednosti, međutim, ukupna količina uzoraka (stoga i ukupna vrijednost) u jednoj pošiljci mora odgovarati svrsi u koju se prezentira i veličini sajma i broju sudionika, ali najviše do 3.000,00 kuna. Za vrijednost pošiljke veće od toga se mora podnijeti JCD. Uzorci se moraju učiniti neuporabljivima za uporabu pretrgavanjem, perforiranjem, neizbrisivim označavanjem proizvoda kao uzorka.

Navedena roba pušta se u slobodan promet temeljem propisane Izjave

U svim ostalim slučajevima podnosi se Jedinstvena carinska deklaracija.

Poštanske pošiljke koje pravne osobe otpremaju u inozemstvo

Za sve poštanske pošiljke komercijalne naravi, koje kao poštansku pošiljku u inozemstvo šalju pravne osobe, podnosi se jedinstvena carinska deklaracija.

Kada se radi o kontinuiranom izvozu putem poštanske pošiljke, radi pojednostavnjenja postupka i smanjivanja troškova, ukoliko su ispunjeni svi propisani uvjeti, mogu se odobriti pojednostavnjenja predviđena carinskim propisima.

Popis robe široke potrošnje koja se najčešće uvozi u RH u putničkom i poštanskom prometu, s pripadajućim stopama carine prema važećoj Uredbi o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN HR 138/10):

Naziv robe

Osnovna stopa carine (%)

Kozmetički proizvodi (parfemi, proizvodi za šminkanje, šamponi, kreme i sl.)

6,5

Automobilske gume

5

Torbe, ruksaci, novčanici

6-12

Knjige, slikovnice, novine, časopisi, tiskane slike i plakati i sl.

0

Odjeća (kaputi, jakne, odijela, puloveri, majice i sl.), grudnjaci, čarape

14

Skijaška odijela

6

Šalovi, marame i rukavice

12

Obuća (papuče, cipele, čizme i sl.)

6-12

Kape, šeširi

10-12

Kišobrani i suncobrani

12

Nakit (prstenje, narukvice, ogrlice i sl.)

10-12

ventilatori

7

Klimatizacijski split uređaji

0

Hladnjaci i zamrzivači

5-10

Plinski bojleri

10

strojevi za pranje suđa (suđerice)

10

kosilice za travnjake

0

Perilice

10

Prijenosna računala

0

Osobna (PC) računala

0

Tipkovnice, miševi, hard diskovi, CD/DVD pogoni, matične ploče, hubovi, routeri, USB stikovi, web kamere

0

Printeri, faks uređaji, fotokopirni uređaji

0

Monitori i projektori

0

i-pad, i-phone, i-pod, e-reader

0

Solarni generatori

10

Usisavači

0-5

Sokovnici, mikseri, strojevi za mljevenje hrane

10

Aparati za brijanje, šišanje, depilaciju

0

Električni bojleri i peći za grijanje

14

Električni štednjaci i pećnice

10

Mikrovalne pećnice

0

Telefoni i mobiteli

0

Mikrofoni, zvučnici, audio pojačala, slušalice

0

Gramofoni, kasetofoni, CD, DVD i blue ray playeri (audio i video)

0

Snimljeni mediji: audio i video kasete, CD, DVD i blue ray diskovi

0

Digitalni fotoaparati, kamkoderi, klasični fotoaparati i kamere

0

GPS uređaji (radionavigacija)

0

Radioprijamnici, HI-FI sustavi

0

Televizori: LCD, plazma i drugi

0

Bicikli, dječja kolica

0

Satovi

5

Glazbeni instrumenti svih vrsta

0

Pokućstvo (stolice, stolovi, ormari i sl.)

5

Madraci, popluni, jastuci

7,5 - 10

Rasvjetna tijela (lusteri, lampe, reflektori i sl.)

10 -12

Igračke

0

Sportski rekviziti (npr. skije, pribor za golf, tenis, klizaljke, koturaljke, ribički pribor i sl.)

0

ČESTA PITANJA:

Što se smatra robom nekomercijalne naravi koju može primati fizička osoba putem poštanske pošiljke

Robom nekomercijalne naravi, sukladno članku 2. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, smatra se roba koja se prima povremeno, a čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za pojedinačnu, osobnu uporabu, za uporabu u kućanstvu primatelja ili je jasno da se radi o poklonu.

U slučaju da se radi o pošiljkama veće količine identične robe i to u kraćim vremenskim razdobljima, tada se iste ne mogu smatrati pošiljkama nekomercijalne naravi, pogotovo kada ovu robu šalje inozemna pravna osoba. U takvom slučaju se smatra da se radi o uvozu robe u komercijalne svrhe, kojega može obaviti isključivo trgovac pojedinac – poduzetnik ili trgovačko društvo, dakle osoba koja je registrirana za obavljanje gospodarske ili profesionalne djelatnosti.

Može li fizička osoba sama podnijeti JCD carinskoj službi, ili mora angažirati špeditera

Fizička osoba može, ukoliko podnosi i robu, podnijeti carinsku deklaraciju, isključivo ako je podnosi u svoje ime i za svoj račun, a radi se o izvozu ili uvozu robe nekomercijalne naravi za osobne potrebe odnosne fizičke osobe. Iako se u pravilu fizičke osobe pojavljuju kao deklaranti u putničkom prometu kada usmeno deklariraju robu koju unose ili iznose, nema zapreka da, ukoliko poznaju carinske isprave, i pravila popunjavanja, podnesu pisanu carinsku deklaraciju radi carinjenja robe nekomercijalne naravi.

No, upozoravamo kako je podnošenje carinske deklaracije iznimno složeno te uključuje poznavanje kompleksnih propisa, a ujedno podrazumijeva i odgovornost deklaranta, tj. osobe koja podnosi JCD, za točnost i istinitost svih podataka, pa tako i ispravno navedenu tarifnu oznaku za odnosnu robu, carinsku vrijednost, obračun carine i PDV-a, itd., odnosno netočno deklariranje povlači prekršajnu odgovornost.

Razlikovanje oslobođenja u poštanskom prometu (do 300,00 kn) od oslobođenja u putničkom prometu (do 1.000,00 kn)

Roba nekomercijalne naravi, u vrsti i količinama koje nisu namijenjene preprodaji, već osobnim potrebama putnika i članova njegove obitelji, oslobađa se od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost, ukoliko njena ukupna vrijednost ne prelazi 1.000,00 kuna (što je izmjenama i dopunama Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine koja je stupila na snagu 01.01.2010. godine, povećano sa 300,00 na 1.000,00 kuna). 

Međutim, spomenute izmjene propisa koje se odnose na putnički promet ne odnose se na poštanski promet, odnosno robu sadržanu u poštanskim pošiljkama.

Naime, u poštanskom prometu je propisano oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a na pošiljke robe nekomercijalne naravi koju fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, i to do vrijednosti robe u poštanskoj pošiljci do 300,00 kuna, uz uvođenje „novog“ instituta oslobađanja od plaćanja carine na pošiljke zanemarive vrijednosti - oslobođenju od plaćanja carine, kojem bi podlijegale pošiljke koje sadrže robu čija ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna, s time da se navedeno oslobođenje na pošiljke robe zanemarive vrijednosti ne odnose na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode te parfeme i toaletne vode.

Zaključno ističemo dakle da oslobođenje od plaćanja carine do vrijednosti 1.000,00 kuna se odnosi na putnički promet, a roba zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljkama koje se iz inozemstva izravno šalju primateljima u Republici Hrvatskoj (primjerice eBay kupovina) bit će oslobođene plaćanja carine i PDV-a do vrijednosti 160,00 kuna. Na svu robu vrijednosti veće od navedene, potrebno je obračunati i naplatiti carinski dug.

Ukupni  troškovi (carinski i ostali troškovi) koji se naplaćuju prilikom carinjenja poštanskih pošiljka

Carinski dug koji se obračunava čine carina i porez na dodanu vrijednost (i eventualno poseban porez ili trošarinu za robu koja podliježe naplati tog poreza).

Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinska se vrijednost utvrđuje temeljem metoda propisanih Carinskim zakonom i Uredbom za provedbu Carinskog zakona. Temeljna je metoda transakcijske vrijednosti tj. cijene stvarno plaćene ili plative za robu prilagođene za troškove i naknade propisane člankom 38. i 39. Carinskog zakona kao što su npr. prijevoz, osiguranje, naknade za licence i tantijeme i sl.

Dakle, ukoliko se radi o uvozu robe koja podliježe obračunu i naplati carinskog duga, u carinsku vrijednost, temeljem članka 81. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, uključuju se i troškovi poštanske pristojbe.

Glede ukupnih troškova koji proizlaze iz takvog trgovinskog posla potrebno je voditi osobitog računa da troškovi poštarine, troškovi posredovanja pošte u carinskom postupku, troškovi koji se plaćaju otpremniku za pružene usluge carinskog posredovanja, kao i različiti manipulativni troškovi, poglavito u prometu pošiljkama kompanija brze dostave, ne predstavljaju davanja koja obračunava i naplaćuje carinska služba u postupku carinjenja robe, te se isti ne mogu na bilo koji način dovesti u vezu s carinskom službom koja ih, stoga, ne iskazuje u svojim evidencijama, iste ne obračunava niti naplaćuje, nego isključivo i jedino uz osobu koja podnosi robu na carinjenje, osobu zastupnika u postupku carinjenja, kao i samo poštansku, odnosno službu brze dostave (tzv. kurirske službe).

Uvoz obuće i odjeće u poštanskim pošiljkama

Sva roba naručena i kupljena iz inozemstva ili koja prispijeva od pravnih osoba iz inozemstva, - vrijednosti veće od 160,00 kuna, podliježe carinjenju.

Kod uvoza odjeće u RH obračunat će se osnovna stopa carine u iznosu od 14 % bez obzira na zemlju uvoza, dok  za obućuosnovna stopa carine iznosi 10 %.

Prilikom carinjenja obračunava se i PDV po stopi od 25%, računato na carinsku vrijednost uvećanu za iznos carine.

Također treba imati na umu i druge troškove koji nisu plaćanja na ime carinskog duga, i koje prema tome ne obračunava i ne naplaćuje carinska služba (vidjeti pod „Postupak carinjenja u poštanskom prometu - Ostali troškovi postupka“)

Uvoz lijekova i medicinskih proizvoda u poštanskom prometu

Uvoz lijekova i medicinskih proizvoda u poštanskim pošiljkama izričito je zabranjen sukladno Zakonu o lijekovima i Zakonu o medicinskim proizvodima, te se takve pošiljke vraćaju pošiljatelju. Slijedom navedenoga, uvoz lijekova za osobne potrebe građana i to samo ukoliko postoji propisani recept nadležnog liječnika, mogu obavljati isključivo pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekova uz suglasnost Agencije za lijekove i medicinske proizvode, uz dodatni uvjet da i sam lijek mora imati odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. Dakle, nije dozvoljeno naručivanje - kupovanje (putem interneta ili na drugi način), pa potom i primanje bilo kakvih lijekova u poštanskim i drugim pošiljkama primateljima fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj. Takva zabrana odnosi se i na eventualno besplatno primanje lijekova od fizičkih ili pravnih osoba iz inozemstva.

Uvoz dodataka prehrani i vitamina koje za osobne potrebe uvoze fizičke osobe u poštanskom prometu

Uvoz dodatka prehrani koje uvoze fizičke osobe za osobne potrebe, dozvoljen je isključivo na vlastitu odgovornost, posebice ako osoba koja ga uvozi nema dokaz da se isti proizvod nalazi legalno na tržištu zemlje iz koje ga uvozi.

Također napominjemo kako vitamini spadaju u vrstu dodataka prehrani, odnosno proizvode regulirane Pravilnikom o dodacima prehrani, te odobravanje prometa odnosnom robom je u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (web stranica:http://www.mzss.hr/). 

Na uvoz dodataka prehrani koje uvoze fizičke osobe za osobne potrebe i koji nisu namijenjeni stavljanju na tržište (daljnju prodaju) u Republici Hrvatskoj, primjenjuju se propisi o uvozu hrane.

Uvoz osobnih računala, laptop-a, mobitela, GPS uređaja i druge RiTT opreme

Pod RiTT opremom se podrazumijeva:

telekomunikacijska terminalna oprema“, obzirom da “omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža“ (jer uključuje modem za priključivanje na telefonsku mrežu), te  „radijska oprema“ ako „omogućuje komunikaciju odašiljanjem i/ili prijamom radijskih valova“ (ako uključuje bežični modem ili bežičnu komunikaciju s perifernim jedinicama, npr. s mišem).

Prilikom uvoza uređaja koji imaju mogućnost spajanja na Internet ili drugu bežičnu komunikaciju s središnjom jedinicom, kao što su GPS uređaji, osobna računala, laptop, mobiteli, sustavi za nadzor (nadzorne kamere spojene bežičnim sustavom s unutarnjom jedinicom i sl.)  posebno ističemo da je sukladno Uredbi o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NNRH, broj  77/10) potrebna dozvola.

Odobrenje za uvoz radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (RiTT opreme) navedene u ovoj Uredbi i druge RiTT opreme u skladu s Pravilnikom o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi  (NNRH, broj 112/2008) izdaje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije.

Međutim, fizička osoba može, za vlastite potrebe, bez odobrenja uvoziti RiTT opremu koja se nalazi na popisu RiTT opreme za koju je izdano odobrenje za uvoz, a koji na svojim internetskim stranicama i na drugi prikladan način, objavljuje Agencija (" href="http://www.hakom.hr/" target="_blank" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; color: rgb(0, 51, 204);">www.hakom.hr).

Uvoz digitalnih fotoaparata

Carinska stopa propisana je Uredbom o carinskoj tarifi za 2011. godinu za digitalne fotoaparate ona iznosi 0% („slobodno“), te se obračunava i naplaćuje samo PDV od 25%, računato na carinsku vrijednost robe.

Uvoz markera (puške ili pištolja) za paintball 

Uvoz puške za paintball, razvrstane u carinskoj tarifi kao ostalo plinsko oružje, podliježe ishođenju dozvole za uvoz temeljem Uredbe o određivanju robe koja se uvozi i izvozi na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Navedeno se odnosi na slučaj uvoza koje obavlja pravna osoba ili fizička osoba registrirana za obavljanje komercijalne djelatnosti, dok se predmetna Uredba ne odnosi na uvoz fizičkih osoba, koje mogu uvoziti pušku za paintball za osobne potrebe bez ishođenja dozvole Ministarstva gospodarstva, rada  i poduzetništva.

Prilikom uvoza na utvrđenu carinsku vrijednost obračunat će se osnovna stopa carine prema važećoj Uredbi o carinskoj tarifi. Prilikom carinjenja obračunava se i PDV po stopi 25%, računato na carinsku vrijednost robe uvećanu  za iznos carine.

Uvoz oružja koje uvozi fizička osoba za osobne potrebe

Kada fizička osoba uvozi oružje za osobne potrebe, nije potrebno ishoditi dozvolu za uvoz oružja temeljem Uredbe o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola („Narodne novine“ br. 77/10).

No, napominjemo da je Zakonom o oružju (63/07, 146/08), koji uređuje, između ostalog, područje nabave, držanja, nošenja i sakupljanja oružja, a čija je provedba u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, propisano izdavanje dozvole, odnosnosuglasnosti navedenog ministarstva za držanje i nabavu određenih kategorije oružja. (Više informacija o tome nahttp://www.mup.hr)

Uvoz duhana za pušenje

Duhan za pušenje je trošarinska roba, što podrazumijeva robu koja podliježe plaćanju trošarina prema Zakonu o trošarinama.

Prema ovome propisu ukoliko fizička osoba iz inozemstva besplatno šalje robu fizičkoj osobi u RH, tada takva  pošiljka može sadržavati najviše 50 grama duhana za pušenje, i na istu nema uvoznih davanja.

Količina preko navedene, odnosno ukupna količina kupljena (npr. preko interneta), ali najviše do 1 kg, obvezno će se cariniti, te obračunati carina, trošarina i PDV, neovisno kolike je vrijednosti. Pri tome, za duhan za pušenje u izvornim pakiranjima neto-sadržaja ne većeg od 500 g stopa carine iznosi 36%, a  ostali ( ako je pakiranje veće od 500g ) stopa carine  iznosi 20%.

Trošarina na ostali duhan za pušenje iznosi 146,00 kune za jedan kilogram.

Na carinsku vrijednost robe uvećanu za iznos carine i trošarine se naplaćuje PDV po stopi od 25%.

Dakle, najveća dozvoljena količina duhana za pušenje koju može uvesti fizička osoba je 1 kg.

Povrat neodgovarajuće robe u inozemstvo (reklamacije)

Roba koja je bila redovno uvozno ocarinjena (puštena u slobodan promet), a primatelj robe utvrdi da ima određene nedostatke (tj. da je neispravna) ili da ne odgovara uvjetima utvrđenim ugovorom, ili narudžbom (npr. roba neodgovarajuća glede svojih svojstava i kakvoće) ista se može vratiti prodavatelju u inozemstvo.

U takvom slučaju, odnosno u slučaju povrata robe u inozemstvo uvoznik može ostvariti i pravo na povrat uvoznog carinskog duga pod slijedećim uvjetima:

- da roba nije bila upotrebljavana, osim ako je početna uporaba bila nužna da bi se utvrdili nedostaci robe ili njezina neusklađenost s odredbama ugovora, te

- da je roba izvezena iz carinskoga područja Republike Hrvatske. 

Za povrat carine treba podnijeti zahtjev (u roku od 12 mjeseci od kada je uvoznik bio obaviješten o carinskom dugu), na propisanom obrascu i uz zahtjev se moraju priložiti sve isprave kojima se dokazuje okolnost za povrat carine, što znači da se dokazuje da isporučeni primjerice odjevni predmet nije ugovorene (naručene) veličine o čemu uz zahtjev treba priložiti dokaz (ugovor, narudžbu), a ako isporučeni odjevni predmet u cijelosti odgovara narudžbi, nema osnova za povrat carinskog duga temeljem navedene odredbe.

Nova, ispravna roba, koja je poslana primatelju u RH umjesto neispravne (vraćene) robe se mora redovno uvozno cariniti uz plaćanje propisanih carinskih davanja, čime se krug uvoza, izvoza (povrata robe) i povrata plaćenog duga zatvara.

Razlika u postupku carinjenja kada pošiljka stiže putem Pošte (HP) u odnosu na kompanije brze dostave (tzv. kurirske službe)

Sve poštanske koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i pošiljke brze dostave (kurirske službe) koje se unose u carinsko područje Republike Hrvatske podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske provjere, kao i sva ostala roba koja se uvozi u Republiku Hrvatsku.

Međutim, primjena pojednostavnjenog postupku carinjenja podnošenjem poštansko – carinske deklaracije je moguće isključivo kod primanja pošiljke putem pošte, pri čemu se poštansko - carinska deklaracija, uz primjenu propisane stope iz Carinske tarife, podnosi kada fizičke osobe primaju iz inozemstva robu u vrijednosti do 5.000,00 kuna, od fizičkih ili pravnih osoba, a koja se može smatrati robom za osobne potrebe ili potrebe članova kućanstva.

Poštansko – carinsku deklaraciju popunjava poštanski ured i carinska služba, te nema potrebe za angažiranjem špeditera i plaćanja troškova ispostavljanja jedinstvene carinske deklaracije (JCD-a).

U ostalim slučajevima, primjerice kod pošiljka koje stižu nekom od tzv službi brze dostave, podnosi se jedinstvena carinska deklaracija, uz primjenu propisane stope iz Carinske tarife. Obzirom na složenost postupka i prekršajne odgovornosti prilikom ispostavljanja JCD-a, uobičajeno je da za račun uvoznika (fizičke osobe - primatelja pošiljke) JCD podnese ovlašteni carinski otpremnik – špediter.

Stoga, upozoravaju se građani da prilikom naručivanja robe iz inozemstva, provjere i na koji način će ista biti dostavljena, te da u obzir uzmu sve dodatne troškove, a koji nisu plaćanja na ime carine ili PDV-a, koje će navedeni operateri zaračunati kao naknadu za vlastite usluge manipulacije s robom, ispostavljanja JCD-a i druge troškove.

Dodatno napominjemo da je za pošiljke koje primaju pravne osobe obavezno ispostavljanje JCD-a koje mora potpisati ovlaštena osoba, a to znači ovlašteni carinski zastupnik. Dakle, ukoliko tvrtka (uvoznik) nema zaposlenu osobu koja ima odobrenje ovlaštenog carinskog zastupnika, morat će angažirati ovlaštenog carinskog otpremnika da za njegov račun podnese JCD.

Dokazivanje transakcijske vrijednosti robe u poštanskoj pošiljci kada ne postoji račun, te prihvaćanje računa poslanih e-mailom

Račun o kupoprodaji robe predstavlja polazište za utvrđivanje carinske vrijednosti tj. stvarno plaćene ili plative cijene za robu. Račun predstavlja osnovni dokument o prodaji robe, međutim postoje slučajevi u kojima se roba prodaje bez ispostavljanja računa (npr. prodaja od strane fizičke osobe). U tom slučaju uvoznik mora predočiti isprave koje se mogu smatrati jednakovrijednima računu. Račun je nužan ne samo za utvrđivanje cijene stvarno plaćene ili plative za robu, već i za određivanje visine troškova propisanih člankom 38. i 39. Carinskog zakona.

Sve isprave koje se prilažu u postupku dokazivanja vjerodostojnosti deklarirane vrijednosti mogu biti u različitim oblicima i formama (nije propisan oblik i forma istih). Njihova najvažnija funkcija mora biti odražavanje komercijalnog tijeka robe i prikazivanje komercijalnih transakcija na koje se odnose. Oblik dokumenta može varirati ovisno o odabranom obliku slanja, npr. ovisno o tome da li se šalje faksom ili e-mailom, te se i tako dostavljeni računi moraju uzeti u razmatranje i biti prihvaćeni ukoliko nije upitna autentičnost isprave i ako su informacije sadržane u ispravi prikladne za potvrđivanje podataka koji se traže i koji su navedeni u prijavi.

*Ukoliko trebate detaljnije, točnije i ažurnije podatke koristite: http://www.carina.hr